Ustavni sud BiH još u julu 2002. godine donio je odluku o konstitutivnosti naroda na cijeloj teritoriji BiH, kojom je, između ostalog, trebalo osigurati proporcionalnu zastupljenost svih naroda u javnim i državnim institucijama prema popisu iz 1991., ali stvarno stanje, naročito u Republici Srpskoj, blago kazano, više je nego katastrofalno.

Svjedoče o tome i zvanični podaci koje je, u odgovoru na poslaničko pitanje Mirsada Duratovića, poslanika u Narodnoj skupštini RS, dostavilo entitetsko Ministarstvo uprave i lokalne samouprave.
Prema evidenciji Centralnog registra kadrova, u RS je zaposleno 3.798 osoba sa statusom državnih službenika. Od tog broja, samo su njih 38 Bošnjaci, 46 je Hrvata, 28 iz reda ostalih, a 134 službenika nisu se izjasnila o nacionaloj pripadnosti.
To znači da je samo jedan posto državnih službenika u RS bošnjačke nacionalnosti i da ih je svega nešto više od šest posto koji nisu Srbi, iako bi ih, prema popisu iz 1991. godine, moralo biti ne manje od 30 procenata.
Takav trend upošljavanja državnih službenika u RS nastavljen je i prošle godine, kada su od 159 kandidata posao dobila 142 Srbina, pet Bošnjaka, četiri Hrvata, tri iz reda ostalih i pet koji se nisu izjasnili o nacionalnosti.