Ne zaboravimo Bošnjake Plava i Gusinja koji su 5. marta 1913. godine javno strijeljani samo zato što nisu htjeli da se odreknu svog nacionalnog identiteta i svoje islamske vjere.

Mula Sado Musić
Demo Marković
Junuz Nugov Omeragić
Hajro Nurov Omeragić
Ago Jakupov Ferović
Emin Jakupov Ferović
Šećo Ferović
Mazo Hadžimušević
Hako Hadžimušović
Osman-aga Bilalagin Šehović
Bećo Alimuli

Sjetimo se imena ovih heroja koji su ubijeni na zvjerski način.

Dostojanstvo bošnjačkog imena i islamskog ponosa zahtjeva od nas da ovim ljudima odamo poštovanje, a njihove sjene se neće smiriti dok se ne postaramo da na vidjelo izađe puna istina o ovom događaju a mjesto na kojem su ubijeni se obelježi spomen pločom ili nekim drugim prigodnim znakom, da se time pokaže da narod plavsko-gusinjskog kraja neće nikada zaboraviti zulum i zločine koji su počinjeni nad njihovim precima 1912.-1913. godine.

Strijeljani su pred nasilno sakupljenim narodom, ne samo punoljetni muškarci, već i žene sa djecom u naručju. Jedanaest Plavljana čuvenih po dobročinstvu ne samo u Plavu i Gusinju nego i šire, povezani su na jedan konopac i prislonjeni uza zid. Neke druge koji nisu ubijeni mučeni su i sakaćeni kao Emin Jakupov Ferović kojem je izvađeno oko bajonetom samo zato što nije htio da prihvati ljubljene pravoslavnog krsta i da se odrekne svoje vjere i nacije.

Zabroravljajući njih zaboravićemo i sebe! Omalovažavajući njihovu žrtvu omalovažavamo i sebe!

BUDITE PONOSNI NA OVE HEROJE, BUDITE PONOSNI ŠTO STE BOŠNJACI!

10 genocida nad Bošnjacima

PRVI GENOCID nad Bosnjacima je od 1683. do 1699. godine. To je prvi genocid i prva prava, velika i kolektivna tragedija muslimana koja se događa tokom i poslije velikog ili bečkog rata između Turskog carstva i Austrije.

DRUGI GENOCID nad Bosnjacima događa se na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće, tačnije 1711. godine uoči Badnje večeri. Te noći je izvršena takozvana "istraga poturica", kada je približno 1000 muslimana, koliko ih je, prema mjerodavnim dokazima, tada živjelo na području "Stare Crne Gore" koja se sastojala od svega četri nahije sa sjedištem u Cetinju, bilo pobijeno ili izbjeglo u Nikšić i selo Tudemile kod Bara.

TREĆI GENOCID nad Bosnjacima, koji će poznati srpski historičar i diplomata Stojan Novaković označiti kao "generalno trebljenje Turaka - muslimana iz naroda" događa se na tlu Srbije između 1804. i 1820.

ČETVRTI GENOCID nad Bosnjacima Hati-š-Šerifa iz 1830. i njegova aneksa iz 1833. godine, kojima je Srbija stekla status vazalne autonomne kneževine unutar Osmanskog carstva.

PETI GENOCID Poslije ustanka u Hercegovini, potaknutih i vođenih uz pomoć Srbije i Crne Gore, dolazi do Berlinskog kongresa (1878. godine) na osnovu čijih odluka, dotadašnje autonomne kneževine Srbija i Crna Gora stiču potpunu državnu neovisnost, ali i uveliko proširuju svoje.

ŠESTI GENOCID nad Bosnjacima poljedica je austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine.

SEDMI GENOCID nad Bosnjacima Sandžaka i Crne Gore, kao i pokušaj nasilnog pokrštavanja muslimana u Plavu i Gusinju;

OSMI GENOCID nad muslimanima traje od osnutka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine do propasti Kraljevine Jugoslavije 1941. godine.
Naglašavamo da je 1919. godine također ubijeno 450 najuglednijih građana plavsko-gusinjsnog kraja.

DEVETI GENOCID nad muslimanima traje od 1941. do 1945. godine. Prema dosadašnjim istraživanjima Kocovića, Zerjavića, Dedijera i Miletića, sve nemuslimana, Drugi svjetski rat je odnio 103.000 muslimanskih života.

DESETI GENOCID, najbrutalniji, najzvjerskiji i najveći genocid nad muslimanima u Bosni i Hercegovini traje od aprila 1992. godine do zavrsetka rata...

(www.bosnjaci.net)